Neverjetno koliko defrosti poberejo okoli 0 in visoki vlagi, bi rekel vsaj tam 25-30% toplote. Pri -5 do -8 in nizki vlagi mi je lepo cel dan predla na 53%, včeraj pa sem jo imel od 19 do 23 ure izklopljeno in je potem celo noč morala delati na 77%, da se je po 7ih urah DV dvignil le do 39. Defrosti pa na 44 minut...Jebeš tako župo. Zgleda res ni pametno TČ izklapljati, ko je še ponoči okoli 0 stopinj..
18.2.2021 ob 20:12 (*Zadnja sprememba objave: 18.2.2021 ob 20:12 uporabnik FAE.)
Pri nam povsem enaka noc in jutro, 100% zupa, defrost celo na pol ure, slika ima 3h skalo z 5.defrosti, nikakor se ni pobrala na nocnih 53%, sele nekje od 10ih naprej (dnevna ob 8ih preklopi na 65%)...fora je bila, da se je ob pol noci ustavila in startala okoli enih, ko jo je pofockal termostat. Zadnjic dalec najhladnejsa noc okoli -15C, laufala celo noc na 53% s samo 2. defrosti, z lahkoto tiscala 44C v radiatorje, je pa celi dan in vecer prej sponala z 65% do 23ih...
@first1 to, kar pises sem nekaj dni nazaj, ko je bil tisti mraz, opazil pri svojem mitsubishiju. Poraba pri zunanji T -7 in Rh 40%, se pravi pogoji za delovanje brez defrostov, je bila nizja, kot pri T okrog 0 in Rh visjo od 90%, posledicno defrosti na eno uro. Taka dneva sta bila 10 in 12 februar. 10.2. je bila T ves cas okrog 0, Rh pa med 83% in 98%. Poraba ta dan je bila 28.6kWh, defrostov pa okrog 15, mogoce se kak vec. 12.2. je bila T od -8 ponoci do -3 cez dan, Rh tisti dan celo samo 29% in ne vec kot 60%. Defrostov tisti dan ni bilo, poraba pa je bila 23.9kWh. Razlika sicer ni tako velika, je pa. Pa v hladnejsem dnevu je TC sla 2 ali 3 krat v mirovanje, dva dni prej pa je delala v eno. Ko je po defrostu dosegla zastavljen setpoint je ze bila do polovice zasrezena, ne dolgo kasneje se je defrost ponovno zgodil. In tako v krog ves dan. Ce bi za celotno kurilno sezono naredil taksno analizo bi na koncu res prisli do rezultata, da defrosti odnesejo vsaj 20% celotne porabe. V mojem primeru je to na 3000kWh, celih 600kWh ali cca 60€. Je pa @JaBK nardila izracun v nulo in mislim, da smo s temi ciframi od 20% do 30%, kar blizu temu, kar je ona izracunala.
Postovani Nisam iz Slovenije pa se izvinjavam sto ne pišem na slovenskom. Da prevodim na google translate plasim se da će izgubiti smisao. Ukoliko nađete za shodno zamolio bih za vas komentar
Prijatelj koji živi u Sloveniji mi je rekao da bi mi mogao kupiti IVT AX-09, kaže da prodavač tvrdi da je nova, vjerovatno kupljena u jednoj akciji o kojoj se piše na ovom forumu
Moje pitanje bi bilo sljedece:
Kuca 2 sprata, solidno izolovana, roditelji na jednom, ja sa familijom na drugom spratu
Svaki sprat ima svoje postojeće grijanje i sanitarnu vodu (PTV) plinskim kombi bojlerima, 18 i 24 kW. Sistemi trenutno nisu spojeni. Radijatori lipovica, svakako su predimenzionisani pa se i sada grijemo sa 40 do 50 °C
Plan je ugraditi toplotnu pumpu (TP), ostaviti plinske bojlere (zbog PTV i pomaganju TP-u na niskim temperaturama), spojiti sisteme po vertikali
Moguca situacija da se sve grije samo sa TP a moguce da postojeci sobni termostati ukljuce svaki "svoj" plinski bojler kad kad na većim minusima TP ne bude davala dovoljno toplote da se sve fino ugrije pa bi tada teoretski u pogonu bila i TP ali i jedan ili čak oba plinska bojlera. Ugradnjom nepovratnih ventila bih pokusao spriječiti "sudaranje" pritisaka
Da li bi ovako planirani sistem mogao normalno raditi i ima li u njemu nešto što se nikako ne bi smjelo raditi
Ugradnja bufera, razdjeljnika, pumpnih grupa za svaki sprat, automatske regulacije, .... bi sacekalo na neka bolja vremena
1 sprat 64 m2, 5 radijatora + lotre u kupatilu
2. sprat 80 m2, 8 radijatora + lotre u kupatilu
Izolacija: kuca sa malterisanom fasadom, naknadno stavljeno 10 cm stiropora. 10 cm staklene vune po podu tavana
Stolarija pvc sa 2 stakla na 1. spratu a 3 stakla na 2. spratu
Nadmorska visina 420 m, klima slična kao u Ljubljani
Ciljana temperatura u prostorijama 22°C
To su neke generalije samog objekta. Ono sto me vise zanima je sama tehnika spajanja ova 2 sprata na način kako sam zamislio, bez spremnika, po verikali
Upravljanje i kontrola TP bi bilo sa 2. sprata. Na 1. spratu ako bude pretoplo, zavrtati radijatore. Ako je prehladno uključiti plinski kotao
Takodje, i na 2. spratu ako TP ne ostvari potrebnu temperaturu uključio bi se plinski kotao
Najviše me brine ponasanje sistema kad u istom momentu rade i pumpa TP-a ali i plinski kotlovi te sam planirao staviti nepovratne ventila na način da protok bude moguc od TP ka sistemu ali ne i od plinskih kotlova ka TP
kako te razumjem, imaš za svaki sprat svoj pliski bojlar? Nije mi jasno zašto i kako bi ti to sad spojijo zajedno? Nikako ne razumem zašto imaš u jednoj kuči dva bojlera? Ako ste htjeli podeliti troškove, kalorimetar je mnogo jeftiniji od dva bojlerja!?
Najbolje bi bilo, da napraviš jedno shemu, sadašnjeg stanja i kako si ti to zamislio spojit.
dobre teoretične rešitve so včasih v praksi neumne <!-- m --><a class="postlink" href="http://www.klimasapo.si">http://www.klimasapo.si</a><!-- m -->
Lijeva strana crteža bi bila nadogradnja sa TP i vezivanje sa postojecim sistemima
Naravno, nedostaju detalji (expanziona posuda, protočna pumpa, filter, ...)
Zgleda da pri meni tale TČ noče bit. Je šel še en izmenjevalec :-(
Tokrat pa zgleda da je murphyjev zakon prevzel nadzor. Elektrike je sicer zmankalo ampak ne čisto. Ko pomerim mi pokaže cca 67 voltov napetosti. Tako da predvidevam da je zopet obtočna črpalka nehala delati, TČ pa ker je inverter pa je delala tudi z nižjo napetostjo.
Ko se zaključi ogrevalna sezona bo najprej treba porihtati elektriko potem pa dalje.
Če pa koga zanima pa je plan da gre tale TČ od hiše oziroma se bo prodal a v okvari.
Sicer ne verjamem da bi mici sploh kaj migala pri manj kot ene 170V, pa ok, trdit ne morem, probaval pa tudi ne bom.
Je bil pa flow switch prvo o čemer sem začel študirat ob naročilu micke in ko berem take zgodbe mi je vsakokrat manj hudo za unih 100 evrov... Se mi zdi da večini zaradi nizke nabavne cene ni bilo do tovrstnih "nepotrebnih" investicij, ki bi kvarno vplivale na ceno celotnega projekta.
21.3.2021 ob 10:21 (*Zadnja sprememba objave: 21.3.2021 ob 10:25 uporabnik FAE.)
Ob padcu napetosti toplotna zagotovo ni delala dalje. Ce se je to zgodilo ze drugic in ste hidravlicno vezavo po prvi odpovedi uredili, morda imate ze od samega zacetka problem z obtocno crpalko. Verjetno imate elektronsko komutirano (ta novo varcno pumpo)? Ali veckrat opazate da vam mocno niha napetost? Taka obtocna bi lahko imela precej tezav z tem, tudi potem ob povratku polnih 230V....
Kadar lastniki stanovanj načrtujejo prenovo bivalnih prostorov, kuhinj ali hodnikov, iščejo material, ki ponuja visoko odpornost proti udarcem, prijet... Beri dalje »
V soboto, 21. novembra 2026, vas v okviru dneva odprtih vrat med 10.00 in 14.00 uro vabimo na obisk in ogled Marles hiše v okolici Domžal. Predhodnica... Beri dalje »
Koliko stane ograja iz perforirane pločevine, koliko pogleda zastre, kateri vzorec izbrati in kaj preveriti pred postavitvijo ob novi hiši. Beri dalje »
Prijava uporabnika
Registracija novega uporabnika
Vaša registracija je bila uspešna.
Na vaš email naslov smo poslali sporočilo z navodili, katerim morate slediti, da bo registracija potrjena.
Porabljeno geslo
Zahtevek za spremembo gesla uspešno poslan.
Na vaš email naslov smo poslali sporočilo z navodili, katerim morate slediti za uspešno ponastavitev gesla.